Što je sinkopa?
Sinkopa je medicinski naziv za iznenadni, kratkotrajni gubitak svijesti uz gubitak mišićnog tonusa, najčešće uslijed privremenog smanjenja dotoka krvi u mozak. Takvo stanje obično traje svega nekoliko sekundi do minuta, a oporavak je potpun i brz. Iako u većini slučajeva nije riječ o ozbiljnom zdravstvenom poremećaju, sinkopa može biti simptom ozbiljnijih srčanih, neuroloških ili drugih sustavnih bolesti, te stoga zahtijeva pažljivu medicinsku procjenu.
Vrste sinkope i najčešći uzroci
Postoji više vrsta sinkope, ovisno o mehanizmu njezina nastanka. Najčešća je vazovagalna sinkopa, poznata i kao refleksna sinkopa, kod koje dolazi do pretjeranog odgovora autonomnog živčanog sustava, usporava se rad srca i šire se krvne žile, što dovodi do pada tlaka i kratkotrajnog gubitka svijesti. Ova vrsta često se javlja kod emocionalnog stresa, straha, boli, dugotrajnog stajanja ili izloženosti toplini. Također postoji i situacijska sinkopa koja se javlja u specifičnim situacijama, npr. nako mokrenja ili stolice, prilikom kašljanja ili nakon obilnog obroka.
Druga česta skupina su ortostatske sinkope, koje nastaju zbog pada krvnog tlaka prilikom naglog ustajanja. To je osobito često kod starijih osoba, dehidriranih bolesnika, osoba koje uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka te diuretike.
Posebnu pozornost zahtijevaju kardiogene sinkope, koje nastaju zbog srčanih poremećaja: poremećaja srčanog ritma, poremećaja srčanog mišića ili zalistaka te smetnji u provođenju električnih impulsa u srcu. Ova vrsta može biti povezana s ozbiljnim rizikom od iznenadne srčane smrti i zahtijeva kardiološku obradu.
Cerebrovaskularna sinkopa je rijedak oblik sinkope koji nastaje zbog poremećaja cirkulacije moždanih arterija, najčešće u stražnjem (vertebrobazilarnom) cirkulacijskom sustavu. Može biti praćena neurološkim simptomima poput vrtoglavice, dvoslika ili nestabilnosti. Zbog sličnosti sa TIA-om, zahtijeva detaljnu neurovaskularnu obradu.
Prevencija sinkope
Prevencija ovisi o vrsti sinkope.
Kod refleksnih sinkopa korisno je prepoznati situacije koje prethode epizodi (npr. osjećaj mučnine, vrtoglavice, znojenja, “zatamnjenje pred očima”) i tada zauzeti ležeći položaj s podignutim nogama kako bi se osigurao dotok krvi u mozak. Također, preporučuje se izbjegavanje dugotrajnog stajanja, dehidracije i izlaganja toplini.
Kod ortostatske hipotenzije važno je polagano ustajanje iz kreveta ili sa stolca, uz dovoljan unos tekućine i po potrebi korekciju terapije.
Kod kardiogene sinkope nužna je kardiološka obrada i specifično liječenje srčane bolesti (npr. ugradnja pacemakera, regulacija aritmije).