Karotidne arterije
Karotidne arterije su velike krvne žile smještene s obje strane vrata koje dovode krv bogatu kisikom u mozak. Anatomski, karotidne arterije kreću kao zajednička karotidna arterija koja se u svojem tijeku račva na vanjsku karotidnu arteriju (opskrbljuje lice i neke organe vrata) i unutarnju karotidnu arteriju koja ide dalje prema mozgu.
Ateroskleroza
Kada u stijenkama ovih arterija dođe do nakupljanja masnih naslaga, kolesterola i vezivnog tkiva, razvija se proces koji nazivamo ateroskleroza. Te naslage nazivamo plakovima i one postupno sužavaju lumen krvne žile, ometajući protok krvi prema mozgu.
U početnim fazama ateroskleroza ne uzrokuje nikakve simptome. Kako arterosklerotski plakovi rastu, ovisno o njihovom sastavu i građi može doći do otkidanja dijela plaka koji dalje odlazi prema mozgu i može uzrokovati prolazni poremećaj funkcije mozga (tranzitorni ishemijski napadaj – TIA) ili moždani udar. Također, ako dođe do pretjeranog rasta plaka može doći do okluzije – zatvaranja arterije, najčešće na samom ishodištu unutarnje karotidne arterije što može uzrokovati moždani udar s strašnim posljedicama.
Rizični čimbenici za razvoj ateroskleroze karotidnih arterija isti su kao i kod ateroskleroze drugih krvnih žila. Najvažniji su povišene masnoće u krvi, povišen krvni tlak, šećerna bolest, pušenje i pretilost. Na tijek bolesti može utjecati i genetika, ali životne navike imaju presudnu ulogu.
Dijagnostika
Dijagnoza ateroskleroze postavlja se neinvazivnim pretragama, najčešće ultrazvukom – color doppler karotidnih arterija. Ova metoda omogućuje otkrivanje i početnih aterosklerotskih plakova i zadebljanje stijenki arterije. Dalje se može izračunati stupanj stenoze / suženja promjera krvne žile i učiniti procjena o riziku za moždanoi udar ovisno o građi, veličini i poziciji aterosklerotskih plakova. U nekim slučajevima potrebne su dodatne pretrage poput CT angiografije ili MR angiografije.
Liječenje
Pristup liječenju ovisi o stupnju suženja arterije i prisutnosti simptoma. Cilj terapije je usporiti napredovanje ateroskleroze, spriječiti nastanak moždanog udara i održati uredan protok krvi prema mozgu.
Kod početne ateroskleroze i stenoze nižeg stupnja, kada je suženje manje od 50 %, liječenje se temelji na promjeni životnih navika i redovitom uzimanju lijekova. Preporučuje se prestanak pušenja, zdrava prehrana s manje zasićenih masnoća, održavanje normalne tjelesne težine i redovita tjelesna aktivnost. Liječnik obično propisuje lijekove za snižavanje masnoća u krvi, najčešće statine, jer oni smanjuju rizik od stvaranja novih plakova i mogu djelomično stabilizirati postojeće naslage. Ako je prisutan povišen krvni tlak ili šećerna bolest, potrebno ih je dobro regulirati.
Kod umjerene stenoze, obično između 50 i 70 %, liječenje se također provodi prvenstveno lijekovima, ali uz pažljivo praćenje ultrazvukom. Uz statine se kod simptomatskih pacijenata, u vidu sekundarne prevencije uvode i antiagregacijski lijekovi – acetilsalicilna kiselina (Aspirin, Andol tbl … ) i/ili klopidogrel kako bi se smanjila mogućnost stvaranja ugruška.
Kod značajne stenoze, veće od 70 %, rizik od moždanog udara postaje znatan, osobito ako postoje simptomi. Tada se uz farmakoterapiju razmatra i operativno ili endovaskularno liječenje. Najčešći kirurški zahvat je karotidna endarterektomija, pri kojoj se plak odstranjuje iz stijenke arterije i time uspostavlja normalan protok krvi. Postupak se izvodi u lokalnoj ili općoj anesteziji, a rezultat je dugotrajno smanjenje rizika od moždanog udara.
Alternativna metoda je endovaskularno liječenje, koje uključuje postavljanje stenta u karotidnu arteriju. Riječ je o metalnoj mrežici koja se postavlja unutar suženog dijela krvne žile pomoću tanke kateterske cjevčice, kroz arteriju prepone ili ruke. Stent širi arteriju i održava je otvorenom, omogućujući neometan protok krvi. Ovaj postupak češće se primjenjuje kod bolesnika koji zbog općeg zdravstvenog stanja ili anatomskih razloga nisu pogodni kandidati za klasičnu operaciju.
Briga o zdravlju krvnih žila počinje svakodnevnim odabirom zdravijih navika. Redovita kontrola krvnog tlaka, prestanak pušenja, uravnotežena prehrana i redovita tjelesna aktivnost najbolja su zaštita od ateroskleroze i njezinih posljedica. Pravodobni odlazak na pregled može spriječiti ozbiljne komplikacije i sačuvati kvalitetu života.