Sadržaj članka
Često pacijenti dolaze na pregled uz izjavu da ih bole "vratne žile", pritom pokazajući na određeni dio vrata, uz masiranje toga dijela vrata. Neki dolaze i na color Doppler arterija vrata jer misle da im se "zaštopala" neka žila. U daljnjem tekstu ćemo pokriti osnovne pojmove i anatomiju regije vrata.
Anatomija mišića vrata
Vrat čini više slojeva mišića koji drže glavu uspravno i omogućuju njezino okretanje, naginjanje i saginjanje. Najlakše je uočiti m. sternocleidomastoideus, koji se pruža od područja iza uha prema prsnoj i ključnoj kosti. Kada okrenemo glavu, na suprotnoj strani vrata postaje jasno vidljiv kao izdužena traka. Upravo takve mišiće i njihove tetive u svakodnevnom govoru često nazivamo "žilama". Na stražnjoj strani vrata nalazi se i m. trapezius, koji se širi prema ramenima i gornjem dijelu leđa, dok dublji mišići pomažu održavati položaj i stabilnost vratne kralježnice.
Anatomija krvnih žila vrata
Kroz vrat prolaze arterije koje dovode krv prema mozgu i drugim dijelovima glave te vene koje krv vraćaju prema srcu. Sa svake strane vrata nalazi se zajednička karotidna arterija, koja se dijeli na unutarnju i vanjsku karotidnu arteriju. Unutarnja opskrbljuje mozak, a vanjska najveći dio lica, vlasišta i dio struktura vrata. Dublje, kroz otvore u vratnim kralješcima, prolaze dvije vertebralne arterije, koje opskrbljuju moždano deblo, mali mozak i stražnje dijelove mozga. Krv iz glave odvode prvenstveno jugularne vene. Dio vena nalazi se bliže koži pa može biti vidljiv, dok su glavne arterije uglavnom smještene dublje.
Mišićna bol u vratu
Mišićna bol može se osjećati kao zatezanje, ukočenost ili bol pri pokretu i pritisku na određeni dio vrata. Može se javiti nakon fizičkog napora, dugotrajnog rada za računalom ili spavanja u neugodnom položaju. Primjerice, dok gledamo u mobitel s glavom nagnutom prema naprijed, mišići vrata moraju dulje održavati taj položaj, pa se mogu umoriti i postati bolni.
U mišićima se mogu javiti posebno osjetljiva mjesta, takozvane trigger točke. Pritiskom na takvu točku može se izazvati lokalna bol, ali i bol koja se širi prema ramenu, zatiljku ili drugim dijelovima glave. Pacijenti ih često opisuju kao "čvorić" ili mjesto koje stalno pokušavaju izmasirati.
Važno je i kako mišići međusobno surađuju. Neki mogu biti pretjerano aktivni i napeti, dok drugi slabije sudjeluju u održavanju položaja glave i vrata ili se brže umaraju. Primjerice, površinski mišići mogu preuzimati više posla kada dublji mišići koji stabiliziraju vrat ne rade dovoljno učinkovito. To pojednostavljeno možemo opisati kao pojačanu funkciju jednih i smanjenu funkciju drugih mišićnih skupina.
Položaj tijela pritom može utjecati na tegobe, osobito ako dugo ostajemo u istom položaju. Ne postoji jedan savršen položaj koji treba održavati cijeli dan. Korisnije je redovito mijenjati položaj, napraviti kratku stanku i razgibati se nego stalno pokušavati sjediti potpuno uspravno.
Bol povezana s arterijama vrata
Bol zbog bolesti arterija vrlo je rijetka u odnosu na ukupni broj slučajeva boli u vratu. Jedan od mogućih uzroka je disekcija, odnosno razdvajanje slojeva stijenke arterije uz nakupljanje krvi između njih. Može nastati nakon ozljede, naglog trzaja, snažnog zakretanja ili pretjeranog zabacivanja glave, ali i bez jasnog povoda. Promjena u stijenci može izazvati bol, suziti arteriju i pogodovati nastanku ugruška koji može poremetiti dotok krvi u mozak.
Bol je često nova i neuobičajena, na jednoj strani vrata ili glave. Mogu se pridružiti slabost ili utrnulost jedne strane tijela, smetnje govora, gubitak vida, dvoslike ili izražena nestabilnost, a ponekad i spušten kapak uz manju zjenicu na istoj strani. Neurološki simptomi mogu nastati naknadno, pa njihov izostanak u početku ne isključuje disekciju. Nova neuobičajena bol, osobito nakon ozljede vrata, zahtijeva liječničku procjenu.
Bol povezana s vratnom kralježnicom
Degenerativne promjene vratne kralježnice zahvaćaju diskove i zglobove između kralježaka. Mogu biti povezane s boli i ukočenošću vrata te širenjem boli prema zatiljku, ramenima ili području lopatica. Takve su promjene česte i kod osoba koje nemaju tegobe, pa njihov nalaz na RTG-u ili MR-u ne znači automatski da su uzrok boli. Nalaz snimanja zato treba povezati sa simptomima i pregledom.
Ako izbočeni disk ili koštani izdanci nadražuju ili pritišću korijen živca koji izlazi iz kralježnice, može nastati radikularna bol. Ona se širi prema ramenu i niz ruku, ponekad sve do prstiju, a može biti oštra, žareća ili poput prolaska struje. Mogu se pridružiti trnci, slabiji osjet i slabost određenih mišića ruke. Takva bol nije posljedica "zaštopane žile", nego podražaja živca.
Zaključak
Kada kažemo da nas bole "vratne žile", najčešće govorimo o boli povezanoj s mišićima ili vratnom kralježnicom. Bol sama po sebi ne znači da je neka arterija "zaštopana", a pregled pomaže odrediti njezin uzrok i potrebu za dodatnom obradom. Nova i neuobičajena bol zahtijeva posebnu pozornost, osobito nakon ozljede vrata. Ako se uz nju pojave slabost, smetnje govora ili vida te izražena nestabilnost, potrebno je odmah zatražiti hitnu pomoć.