Što je cerebralna aneurizma?
Cerebralna aneurizma (ili aneurizma moždane arterije) je patološko proširenje dijela krvne žile u mozgu, najčešće u obliku malog balona. Nastaje zbog slabosti stijenke arterije, koja pod pritiskom krvi počinje izbočivati. Iako mnoge aneurizme ostaju neotkrivene tijekom života jer ne uzrokuju simptome, u određenim okolnostima mogu puknuti i izazvati ozbiljno krvarenje u mozgu, tzv. subarahnoidalno krvarenje, stanje s visokom stopom smrtnosti i invaliditeta.
Zašto nastaju aneurizme?
Točan uzrok nastanka aneurizmi često nije poznat, no poznati su čimbenici rizika. U njih spadaju visoki krvni tlak, pušenje, genetska predispozicija, ateroskleroza, određene bolesti vezivnog tkiva (npr. Marfanov sindrom, Ehlers-Danlosov sindrom), ali i prethodne ozljede glave ili infekcije. Aneurizme su češće kod žena i obično se javljaju u srednjoj ili starijoj životnoj dobi.
Koji su simptomi?
Većina aneurizmi ne uzrokuje nikakve tegobe sve dok ne narastu do određene veličine ili ne puknu. U slučaju rasta aneurizme, mogu se javiti simptomi zbog pritiska na okolne strukture – parenhim mozga ili na kranijske živce.
Puknuće aneurizme uzrokuje naglu, izuzetno jaku glavobolju koju pacijenti često opisuju kao “najgoru u životu”, uz moguću mučninu, povraćanje, ukočenost vrata, gubitak svijesti ili epileptički napadaj. U tom slučaju riječ je o hitnom stanju koje zahtijeva brzu medicinsku intervenciju.
Kako se dijagnosticira?
Nerupturirane cerebralne aneurizme su najčešće slučajni nalaz CT ili MR obrade glave, najčešće zbog glavobolje ili nekog drugog stanja. Za prikaz krvnih žila se koristit tzv. angiografija – pretraga specijalizirana za vizualizaciju arterija ili vena. Najčešće se rade CT angiografija (uz korištenje kontrasta) ili MR angiografija (posebna MR sekvenca tzv. 3D-TOF, u pravilu se ne koristi kontrast). Kod nejasnog nalaza ili potrebe za terapijskim postupkom koristi se digitalna subtrakcijska angiografija (DSA), invazivna pretraga kod koje se u arteriju prepone ili u predjelu ručnog zgloba uvodi kateter koji se dovodi pred samu aneurizmu. U slučaju subarahnoidalnog krvarenja, prvi korak je hitna CT pretraga glave, a zatim i dodatne dijagnostičke metode za potvrdu izvora krvarenja.
Liječenje i praćenje
Ne puknute aneurizme se, ovisno o veličini, lokalizaciji i općem zdravstvenom stanju pacijenta, mogu pratiti redovitim slikovnim kontrolama ili se može preporučiti preventivni zahvat. Dvije osnovne metode liječenja su:
- Neurokirurška operacija (clipping) – zatvaranje aneurizme metalnim klipsom kroz manji ili veći otvor u lubanji (ovisno o lokalizaciji)
- Endovaskularna embolizacija (coiling) – zatvaranje aneurizme umetanjem zavojnice (coil) ili postavljanjem stenta za preusmejravanje protoka (flow diverter). Zahvat se provodi kroz aretriju u preponi ili ručnom zlgobu, bez otvaranja lubanje.
U slučaju puknuća aneurizme liječenje je hitno i uključuje stabilizaciju vitalnih funkcija, sprječavanje ponovnog krvarenja, kirurško ili endovaskularno zatvaranje aneurizme te praćenje i liječenje mogućih komplikacija.