BolestiCerebrovaskularne bolesti

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA)

TIA - nagli prolazni neurološki simptomi zbog poremećaja moždane cirkulacije. Iako simptomi nestanu, potrebna je hitna obrada zbog rizika moždanog udara.

Zadnje ažuriranje: 22. kolovoza 2026.
Sadržaj članka
  1. Što je TIA?
  2. Koji simptomi mogu upućivati na TIA?
  3. Kako se postavlja dijagnoza?
  4. TIA ili mali moždani udar?
  5. Kako se sprječava moždani udar?

Što je TIA?

Tranzitorna ishemijska ataka (ili prolazni ishemijski napada) je naglo nastali prolazni neurološki poremećaj uzrokovan smanjenim dotokom krvi u dio mozga ili mrežnice. Simptomi se povuku, ali to ne znači da je događaj bezopasan.

TIA je važno upozorenje jer je rizik moždanog udara najveći upravo u prvim satima i danima nakon događaja. Zbog toga sumnja na TIA zahtijeva hitnu medicinsku procjenu i kada su simptomi već potpuno nestali.

Koji simptomi mogu upućivati na TIA?

Najčešći su naglo nastala slabost ili utrnulost jedne strane tijela, spušten kut usana, poremećaj govora ili razumijevanja govora te prolazni gubitak vida na jedno oko. Mogu se javiti i drugi naglo nastali žarišni neurološki simptomi, ovisno o zahvaćenom dijelu cirkulacije.

Ne čekajte da simptomi prođu. Nagla slabost ruke ili noge, asimetrija lica, poremećaj govora ili nagli gubitak vida razlog su za hitan poziv medicinskoj službi.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza se temelji na detaljnom opisu simptoma i hitnoj neurološkoj obradi. Često se rade CT ili MR mozga te prikaz krvnih žila glave i vrata. Color Doppler karotidnih i vertebralnih arterija može biti važan dio vaskularne obrade.

Potrebno je procijeniti i srce, srčani ritam te čimbenike rizika poput arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i povišenih masnoća u krvi. Cilj nije samo potvrditi događaj, nego što prije pronaći njegov mogući uzrok.

TIA ili mali moždani udar?

Danas se TIA ne određuje samo prema tome jesu li simptomi trajali kraće od 24 sata. Ako slikovna obrada pokaže akutni moždani infarkt, događaj se smatra ishemijskim moždanim udarom iako su simptomi brzo nestali.

Kako se sprječava moždani udar?

Liječenje ovisi o pronađenom uzroku. Može uključivati antiagregacijsku ili antikoagulantnu terapiju, liječenje povišenog krvnog tlaka i masnoća, prestanak pušenja te liječenje šećerne bolesti. Kod značajne simptomatske stenoze karotidne arterije kod odabranih bolesnika može biti potrebno operacijsko ili endovaskularno liječenje.

Najvažnije je da se obrada i sekundarna prevencija započnu brzo.