Sadržaj članka
Što je kompresivna neuropatija ulnarnog živca?
Ulnarni živac jedan je od glavnih živaca ruke. Sudjeluje u osjetu malog prsta i dijela prstenjaka te upravlja većinom malih mišića šake. U području unutarnje strane lakta prolazi vrlo površno, kroz uzak prostor iza koštane izbočine koja se naziva medijalni epikondil.
Na tom mjestu živac je izložen pritisku i istezanju, osobito kada je lakat dulje savijen. Kompresija se najčešće događa u području kubitalnog tunela, zbog čega se stanje često naziva sindromom kubitalnog tunela.
U početnoj fazi obično dolazi do oštećenja mijelinske ovojnice živca. Takve promjene mogu biti privremene ako se pritisak ukloni na vrijeme. Dugotrajna ili izražena kompresija može oštetiti i sama živčana vlakna, što može dovesti do trajne slabosti i gubitka mišićne mase šake.
Koji su simptomi?
Najčešći simptomi su trnci, peckanje ili smanjen osjet u malom prstu i polovici prstenjaka. Tegobe se često pojačavaju tijekom noći, pri duljem držanju mobilnog telefona, vožnji ili drugim aktivnostima kod kojih je lakat savijen.
Može se pojaviti bol s unutarnje strane lakta, koja se ponekad širi prema podlaktici i šaci. Naslanjanje lakta na tvrdu podlogu često izaziva ili pogoršava simptome.
Kod izraženijeg oštećenja nastaju slabiji stisak, nespretnost pri pisanju, zakopčavanju odjeće ili rukovanju sitnim predmetima. Može biti otežano širenje i primicanje prstiju. U uznapredovalim slučajevima dolazi do propadanja malih mišića šake, a mali prst i prstenjak mogu postupno zauzeti savijen položaj.
Zašto nastaje?
Ulnarni živac može biti pritisnut zbog učestalog naslanjanja na lakat, dugotrajnog držanja lakta u savijenom položaju ili ponavljajućih pokreta. Tegobe se mogu pojaviti i nakon ozljede lakta, prijeloma, iščašenja ili operacijskog zahvata.
Rizik je povećan kod osoba s koštanim promjenama i artrozom lakta, šećernom bolešću, bolestima štitnjače ili drugim bolestima perifernih živaca. Ponekad je živac pomičan pa pri savijanju lakta preskače preko koštane izbočine. U dijela bolesnika nije moguće utvrditi jedan jasan uzrok.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza započinje razgovorom i neurološkim pregledom. Procjenjuju se osjet u prstima, snaga pojedinih mišića šake i izgled mišića. Pritiskom ili kuckanjem po živcu u području lakta mogu se izazvati trnci koji se šire prema malom prstu.
Najvažnija dijagnostička pretraga je elektromioneurografija, odnosno EMNG. Njome se ispituje provođenje električnog impulsa kroz ulnarni živac, uključujući segment iznad i ispod lakta. Pregled može potvrditi oštećenje, odrediti njegovo mjesto i procijeniti težinu promjena.
EMNG također pomaže razlikovati kompresiju ulnarnog živca od oštećenja živčanih korjenova u vratnoj kralježnici, bolesti živčanog spleta ruke, polineuropatije i drugih uzroka slabosti ili poremećaja osjeta. Kod blagih i povremenih simptoma nalaz ponekad može biti uredan.
Ultrazvučni pregled perifernih živaca može prikazati zadebljanje, pritisak ili pomicanje živca pri savijanju lakta. Magnetska rezonanca obično nije potrebna, ali se može učiniti ako postoji sumnja na ozljedu, tumorsku tvorbu ili drugu strukturnu promjenu.
Kako se liječi?
Liječenje ovisi o trajanju simptoma, njihovoj težini i stupnju oštećenja živca. Kod blagih i umjerenih tegoba najprije se pokušava smanjiti pritisak na živac. Potrebno je izbjegavati naslanjanje na lakat i dugotrajno držanje lakta u jako savijenom položaju.
Fizikalna terapija i ciljane vježbe klizanja živca mogu pomoći nekim bolesnicima, ali ih treba provoditi pravilno jer pretjerano istezanje može pogoršati simptome. Lijekovi protiv bolova mogu kratkotrajno ublažiti bol, ali ne uklanjaju sam pritisak na živac.
Operacijsko liječenje razmatra se ako tegobe traju unatoč provedenim mjerama, ako postoji izraženo usporenje provođenja kroz živac ili ako se razvijaju slabost i propadanje mišića šake. Zahvatom se živac oslobađa od okolnih struktura, a u određenim slučajevima premješta ispred koštane izbočine lakta.
Oporavak osjeta i snage ovisi o težini i trajanju oštećenja. Trnci se mogu smanjiti relativno brzo, dok oporavak mišićne snage traje mjesecima. Kod dugotrajnog gubitka mišićne mase potpuni oporavak nije uvijek moguć.
Kada se javiti liječniku?
Pregled je preporučljiv ako trnci postanu učestali, bude iz sna ili ne prolaze nakon promjene položaja ruke. Slabljenje stiska, ispadanje predmeta iz ruke, nespretnost prstiju ili vidljivo propadanje mišića šake zahtijevaju raniju neurološku obradu.
Pravodobno prepoznavanje i uklanjanje pritiska na ulnarni živac povećavaju mogućnost potpunog oporavka te smanjuju rizik trajnog gubitka osjeta i funkcije šake.