Sadržaj članka
Što je opstruktivna apneja u spavanju?
Opstruktivna apneja u spavanju (OSA) poremećaj je kod kojeg tijekom spavanja dolazi do ponavljanog djelomičnog ili potpunog zatvaranja gornjeg dišnog puta. Posljedica su epizode smanjenog ili prekinutog protoka zraka, padovi zasićenosti krvi kisikom i ponavljana aktivacija organizma tijekom noći.
OSA je česta i često ostaje neprepoznata. Povezana je s arterijskom hipertenzijom, srčanim aritmijama, koronarnom bolešću, moždanim udarom i metaboličkim bolestima, a izražena dnevna pospanost povećava i rizik prometnih i drugih nesreća.
Simptomi
Tijekom noći
- glasno ili isprekidano hrkanje,
- zastoji disanja koje primijeti partner,
- buđenja s osjećajem gušenja ili nedostatka zraka,
- nemiran san i učestala buđenja,
- češće noćno mokrenje.
Tijekom dana
- prekomjerna dnevna pospanost ili umor,
- jutarnja glavobolja i suha usta,
- poteškoće koncentracije i pamćenja,
- razdražljivost i promjene raspoloženja.
Čimbenici rizika
Najvažniji su pretilost, veći opseg vrata i anatomski uži gornji dišni put. Rizik se povećava s dobi, a OSA je češća kod muškaraca prije menopauze. Alkohol i sedativi mogu pogoršati kolaps dišnog puta kod osjetljivih osoba.
Probirački upitnici
STOP-BANG služi za procjenu vjerojatnosti opstruktivne apneje, dok Epworthova ljestvica pospanosti procjenjuje subjektivnu sklonost uspavljivanju u svakodnevnim situacijama. Upitnici ne postavljaju dijagnozu, nego pomažu odrediti kome je potrebna daljnja obrada.
Poligrafija i polisomnografija
Poligrafija je kućna ili ambulantna pretraga kojom se prate protok zraka, respiratorni pokreti, puls i zasićenost krvi kisikom, a često i položaj tijela i hrkanje. Vrlo je korisna kod osoba s većom kliničkom vjerojatnošću nekomplicirane OSA-e.
Polisomnografija je detaljnija pretraga koja uz respiratorne parametre bilježi EEG i druge neurofiziološke signale. Potrebna je u određenim kliničkim situacijama, osobito kada kućno testiranje nije dovoljno pouzdano ili se sumnja na druge poremećaje spavanja i disanja.
Težina OSA-e
Kod polisomnografije se težina najčešće opisuje apneja–hipopneja indeksom (AHI):
| Težina | AHI |
|---|---|
| Blaga | 5–14,9 / h |
| Umjerena | 15–29,9 / h |
| Teška | ≥ 30 / h |
Broj respiratornih događaja nije jedini podatak važan za odluku o liječenju. U obzir se uzimaju simptomi, dubina i trajanje desaturacija, komorbiditeti i ukupna klinička slika.
Liječenje
Liječenje se prilagođava uzroku i težini bolesti. Može uključivati:
- smanjenje tjelesne težine kod prekomjerne tjelesne mase,
- pozicijsku terapiju kod položajno ovisne OSA-e,
- mandibularne udlage kod odabranih bolesnika,
- CPAP – terapiju pozitivnim tlakom u dišnom putu,
- ORL ili druge kirurške postupke kada postoji odgovarajuća anatomska indikacija.
CPAP je osobito učinkovit kod umjerene i teške OSA-e kada se uređaj redovito koristi i kada je maska pravilno prilagođena.